Hipotermija

Hipotermija je stanje u kojem temperatura tijela pada, ispod temperature potrebne za normalan rad metabolizma i funkcija tijela. Temperatura tijela se uglavnom kreće oko 36.5-37.5 °C. Ako je tijelo izloženo nižim temperaturama i nije u stanju nadoknaditi gubitak temperature, moguće je da će doći do hipotermije, koja u konačnici može dovesti do smrti.

Blaga hipotermija

Blagu hipoetrmiju možemo prepoznati po nekontroliranom drhtanju, hipertenziji (povišeni krvni tlak), tahikardiji (ubrzani rad srca) i vazokonstrikciji (sužavanjem krvnih žila). Ovi simptomi su odraz borbe tijela s hladnoćom, koje se nalazi negdje između 32.2-35°C.

 Umjerena hipotermija

Tijelo se nalazi između 28-32.2°C. Nekoordiniranost pokreta postaje očita, kretnje su spore i teške i vlada opća konfuzija. Osoba postaje blijeda zbog daljnjeg sužavanja krvnih žila. Usta, uši i prsti dobivaju plavu boju.

Teška hipotermija

Usporava se rad srca, čiji otkucaji dolaze do 30 otkucaja u minuti. Temperatura tijela se nalazi ispod 28°C. Osoba nije u mogućnosti koristiti ruke, hodati, razumljivo govoriti, razmišljati. Postoji mogućnost pojavljivanja amnezije. Koža postaje plava i napuhana. Otkucaji srca i disanje se usporava do nastupanja smrti.

 Zbog čega dolazi do hipotermije?

Hipotermija najčešće dolazi zbog izlaganja tijela niskim temperaturama, kada tijelo ne može, ne uspijeva, nadoknaditi izgubljenu toplinu. Gubitak temperature se može dogoditi zbog nošenja neadekvatne odjeće i obuće, uranjanja u hladnu vodu, konzumiranja alkohola i sličnog. Rizične skupine su beskućnici, planinari, izletnici koji su primorani prenoćiti na otvorenome bez adekvatne opreme, pokisle osobe ili osobe koje su upale u vodu (more, jezero, rijeka..), ronioci, ribari… Dodatni rizik imaju starije osobe, bolesnici i mala djeca, zbog oslabljenog organizma ili slabije građe. Valja napomenuti, kako starijim osobama vazokonstrikcija (sužavanje krvnih žila) ne radi kao u mlađih osoba. Žile se ne sužavaju dovoljno, pa je krv izložena na površini, gdje se hladi i kao takva vraća se u centar tijela. Starije osobe se zato puno teže bore s hipotermijom.

Kako gubimo toplinu?

Postoje četiri načina na koje ljudsko tijelo gubi toplinu:

  • Kondukcijom – izravni prijenos temperature s tijela, na tijelo niže temperature. (Primjerice, ležanje na hladnoj površini)
  • Konvekcija – odnošenje topline strujanjem zraka ili tekućine po površini kože. (Primjerice, jaka bura)
  • Zračenje – elektromagnetni valovi raspršuju toplinu tijela po prostoru (Primjerice, nezaštićena koža će isijavati toplinu)
  • Isparavanje/Hlapljenje – vlaga na površini kože hlapi i time odvlači toplinu s tijela (Primjerice, znojenje)

Kako sada znamo načine na koje tijelo gubi toplinu, znamo i kako se zaštititi od gubitka topline koje može dovesti do hipotermije.

Kako izbjeći hipotermiju?

Briga o tjelesnoj temperaturi treba biti stalna, kako bi uštedjeli dragocjenu energiju za druge aktivnosti. Potrebno je izbjegavati izlaganje hladnom vremenu uopće ili barem ograničiti takvo izlaganje. Ako vas loše vrijeme zatekne, nastojite pronaći čim bolji zaklon i pokušajte ga čim bolje iskoristiti ili poboljšati.

Nemojte pokušavati ugrijati tijelo trljanjem. Trljanje stvara toplinu na površini i zavarava tijelo, da se nalazi u toplom okruženju. Tada se krvne žile na površini šire kako bi upile čim više topline, ali nakon prestanka trljanja one zapravo odnose toplinu iz tijela i time pogoršavaju stanje osobe.

Odjeća nosi vrlo važnu ulogu, jer ona stvara štit između tijela i vanjskog svijeta. Odjeća mora biti višeslojna, kako bi zarobila čim više zraka među slojevima i time poboljšala zaštitu. Zrak je jedan od boljih izolatora topline, ali moramo voditi računa da je njegovo cirkuliranje ograničeno, kako ne bi odnosio temperaturu poput vjetra. Također, višeslojna odjeća pomaže u regulaciji temperature prilikom fizičkog rada ili sličnih aktivnosti poput hodanja. Radom se proizvodi toplina, tako možemo pojedine slojeve ukloniti dok traje fizički rad, kako bi spriječili tijelo da se pregrijava i samim time započne s procesom hlađenja znojenjem. Znojenjem gubimo tekućinu i toplinu. Kao što bi Les Stroud rekao “You sweat, you die” ili “Znojiš se, umireš”.

Želim još samo napomenuti, da možete poboljšati izolaciju svoje odjeće, tako što ćete ugurati zgužvani papir između odjeće i tijela ili neki drugi materijal poput tkanine od koje su napravljena sjedala u automobilu, ako se nalazite u šumi možete koristiti suho lišće. Mogućnosti su neograničene!

Ako vam se dogodilo, da ste upali u vodu ili pokisli do kože, skinite svu odjeću sa sebe, kako bi izbjegli hipotermiju uzrokovanu konvekcijom. Voda daleko brže odvlači toplinu od zraka. Čak 25 puta brže! Čest je slučaj, da osobe misle kako je ipak bolje zadržati odjeću ili ih je pak sram skinuti se, ali to može imati ozbiljne posljedice.

Okvirno gledajući, bez uzimanja mnogih faktora u obzir, osoba može preživjeti u vodi:

Temperatura vode  Očekivano vrijeme prije iscrpljenosti ili nesvjestice Očekivano vrijeme preživljavanja
0.3° < 15 minuta 45 minuta
0.3–4.4° 15 – 30 minuta 30 – 90 minuta
3.3–10° 30 – 60 minuta 1 – 3 sati
10–15.6° 1 – 2 sati 1 – 6 sati
15.6–21.1° 2 – 7 sati 2 – 40 sati
21.1–26.7° 3 – 12 sati 3 sata – beskonačno
> 26.7° Beskonačno Beskonačno

Razni materijali različito odnose temperaturu, dojam o toj pojavi možete steći kada vani dotaknete recimo komad drveta i metala. Oboje će imati istu temperaturu, ali kako metal daleko brže odvlači temperaturu steći ćete dojam da je on hladniji od drva.

Konzumiranje alkohola povećava rizik od hipotermije. Osjećaj prilikom ispijanja alkohola, da on “grije” je samo varka. Zapravo alkohol proširuje krvne žile (vazodilatacija), te dovlači veću količinu krvi na površinu, gdje se ona velikom brzinom hladi. Alkohol je uzrok velikog broja smrtnih slučajeva od hipotermije. Ako vidite osobu koja je izgubila svijest zbog ispijanja alkohola ili se ne može kretati, pomozite joj ili barem pozovite 112.

Kako pomoći unesrećenoj osobi?

Ako ste u mogućnosti, prvo pozovite 112 ili HGSS!
Unesrećenu osobu je potrebno čim prije utopliti. Postavite ju u blizini izvora topline i dajte joj toplu odjeću. Pokrijte ju dekom ili drugim pokrivačem, kako bi se stvorio zračni jastuk i dodatno poboljšala izolacija.

Ako nemate drugih mogućnosti, unesrećenoga možete ugrijati toplinom vlastitog tijela. Naravno među tijelima ne smije biti izolacije ili po naški trebate se svući 🙂

Grijte prvo trup, pa tek onda ruke i noge. Osoba se mora ugrijati postepeno, prebrzo zagrijavanje može dovesti do aritmije srca, kao što je uranjanje tijela u toplu vodu.

Jedan od čestih načina utopljavanja koje uče na školama alpinizma i sportskog penjanja, je da stavite toplu termosicu ispod pazuha i/ili u međunožje. Na tim mjestima je veliki protok krvi, koja se tako grije. Naravno, ne mora to biti samo termosica, poslužit će i kamenje naslagano oko vatre, samo treba paziti da nije pretoplo, pogotovo ako ga planirate staviti u međunožje 😉

Dajte unesrećenome tople zašećerene napitke. Na taj način se podiže tjelesna temperatura u samom središtu tijela a šećer daje energiju, kojom se grije bez gubitka vremena oko probavljanja kao s običnom hranom. Osoba mora biti pri svijesti, budna i prisebna.

Pratite vitalne funkcije unesrećene osobe. Nemojte odustajati od oživljavanja dokle god možete, ne ugrožavajući svoj život pri tome. Poznati su slučajevi, kada je osoba izgledala mrtva satima, jer su sve funkcije bile usporene, pa tako disanje i rad srca. Stoga ne odustajte dok  niste 102% sigurni!

Hipotermija ne pogađa samo beskućnike i planinare!

Možda vam se svidi

3 komentara

  1. Zlipa Tuljak says:

    teško je spriječiti hipotremiju, pogotovo ako padneš u vodu ili si prisiljen preplivati neku prepreku. Zato mi u ruksacima imamo plastični spremnik (koji ne propusta vodu) I u njemu je rezervni donji veš I čarape I astro folija. Pa kada izađeš iz vode presvlačenje I paljenje vatre.

    • Prepper says:

      Sad si me sjetio da nisam još stavio među oglase astro foliju 🙂
      Čitao sam negdje, da su se ljudi mazali sa masti kada bi morali preplivati prepreku… navodno mast pomaže da se smanji odnošenje topline konvekcijom. To bi mogli testirati… ima li doborovoljaca? 🙂

  2. Zlipa Tuljak says:

    da, ali to treba biti debeli sloj masti…
    UDT (podvodni diverzanti u drugom svjetskom ratu) su umjesto neoprena koristili debeli sloj strojne masti da ne gube topline.

Leave a Reply